Rijetko pismo Ludwiga van Beethovena (1770-1827), u kojem se slavni njemački kompozitor žali na bolest i nedostatak novca, nedavno je poklonjeno jednom njemačkom institutu, izazivajući ogromno uzbuđenje među ljubiteljima ovog muzičkog genija.
Brahamsov institut u Libeku, na sjeveru Njemačke, saopštio je da je pismo napisano na šest stranica i da sadrži kompozitorov potpis i žig.
U pismu, koji obiluje detaljima o njegovom privatnom životu - besparici i zdravstvenim problemima, Beethoven moli harpistu i kompozitora Franca Antona Stockhausena da mu pomogne da nađe kupce za svoju "Misu Solemnis" (Svečana misa) koju je završio 1823.
"Moji niski prihodi i moja bolest traže napor za većom zaradom", piše Beethoven u svom pismu koje je, u međuvremenu, požutelo i zahtijeva da bude čuvano u posebnim uslovima i da se s njim rukuje u rukavicama.
Beethoven, koji je u to vrijeme imao 53 godine, žali se, takođe, na visoke troškove školovanja svog nećaka i navodi da će dječaku posle njegove smrti biti potrebna pomoć.
Pismo djeluje prilično neurodno s puno korekcija i precrtavanja.
"Beethoven nije bio kompozitor lijepog rukopisa. Pisao je spontano, a zatim bi precrtavao kako su se njegove misli mijenjale", kazao je Stefan Weimar, muzički istraživac na Brahamsovom institutu.
Na kraju pisma, Beethoven poručuje "na sva pisma upućena meni treba samo napisati 'Za L. v. Beethovena u Beču' gdje primam sve pošiljke".
Pismo, koje se procjenjuje na 100.000 eura, institutu u Libeku poklonila je profesorka muzike Renate Virt, potomak Stockhausena.
Beethoven je umro četiri godine nakon što je napisao pismo i sahranjen je u Beču.
Njegova "Mjesečeva sonata" za klavir i dramatični početni taktovi Pete simfonije spadaju u najpoznatija klasična muzička djela.
Beethovenova "Oda radosti", deo Devete simfonije, postala je himna EU.