Impresivna imovina, nastala tokom gotovo 40-godišnje vladavine Josipa Broza Tita, pedantno je pobrojana na 379 gusto otipkanih stranica i u ogromnom je spisu pod poslovnim brojem 1-I-O-5704/10 Prvog osnovnog suda u Beogradu, na kojem šest članova Titove porodice - udovica Jovanka, sin Mišo i četvero Brozove unučadi - vode zakašnjelu ostavinsku raspravu da bi podijelili imovinu nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije.
Metalne ljestve
Najdetaljniji, mada nepotpuni, popis imovine ostale iza Josipa Broza Tita sadrži hiljade predmeta različite vrijednosti, od onih neprocjenjivih, poput kozačke sablje sa zlatnim koricama optočenim dijamantima, koju mu je poklonio Josif Visarionovič Staljin, preko tuareške vladarske sablje iz 17. stoljeća, ručne izrade, također sa zlatnim koricama optočenim dragim kamenjem, koju je Titu 1977. darovao Muamer Gadafi, egzotičnih, kakav je kamen s Mjesečeve površine koji su donijeli astronauti "Apolla", do banalnih poput metalnih ljestvi s tri stepenice.
Poznati beogradski advokat Goran Petronijević, koji u podjeli Titove ostavštine zastupa Jošku Broza, kaže da je riječ o svjetskom presedanu da se pokojnikova imovina dijeli tek 32 godine nakon njegove smrti.
- Tito je bio iznimna povijesna ličnost 20. stoljeća i svaka stvar koja je bila njegovo vlasništvo ima stoga povijesnu vrijednost. Svojim nasljednicima Tito nije ostavio nijedan kvadratni centimetar nekretnina. To je neobično jer nema nijedne bivše jugoslavenske republike u kojoj Tito nije imao barem dvije-tri nekretnine, darovane tadašnjem predsjedniku SFRJ - kaže Petronijević.
Kolekcija ordena
Između ostalog, popisano je da je u dvije plastične vreće izbrojeno čak 2.663 zlatnika, među kojima ima i pravih rariteta.
Tito je bio i strastveni kolekcionar i imao je vrijedne numizmatičke, a posebno filatelističke zbirke, kao i bogate kolekcije značaka, mahom zlatnih, koje su mu poklanjane u različitim prilikama. Posebno je fascinantna njegova kolekcija ordena iz sedamdesetak zemalja svijeta koje je primao odlazeći u državničke posjete.
PODELI
