Preci modernog čoveka su pre oko dva miliona godina delili planetu sa barem još dve srodne vrste, tvrde naučnici na osnovu nedavno otkrivenih delova 40 godina stare "fosilne slagalice".
Rezultati njihovog otkrića, objavljeni u časopisu "Nature", ukazuju na nove pojedinosti u evoluciji našeg pretka, ranog uspravnog čoveka poznatog pod nazivom Homo erektus.
Homo erektus i njegov rođak Homo habilis, koji svoje ime duguje sposobnosti da pravi alatke, najverovatnije su bili savremenici jedne starije vrste - Homo rudolfensis, poručuju naučnici.
- Ljudska evolucija očigledno nije pravolinijska kakvom se nekada smatrala - kazao je ko-autor studije Fred Spur (Spoor) koji je zajedno sa svojim timom na severu Kenije, u periodu od 2007. do 2009, iskopao fragmente zuba, lica i vilice iz sedimenta koji datiraju iz Pleistocena.
Ovo otkriće predstavlja kraj duge potrage za dokazima o postojanju hominida pljosnatog lica i velikog mozga čija je lobanja pronađena na ovom području još 1972.
Poznat kao KNM-ER 1470, ovaj hominid je živeo pre oko dva miliona godina. To je, međutim, jedino što su donedavno sa sigurnošću znali palaeontolozi koji su se žestoko prepirali oko njegovog identiteta s obzirom da je na lobanji nedstajala donja vilica, koja predstavlja ključni dokaz.
"Sreća nam se osmehnula 2007, a u naredne tri godine smo otkrili tri fosila za koje verujemo da pripadaju istoj vrsti", kazala je Mivi Liki koja je otkrila KNM-ER 1470 sa svojim mužem Ričardom.
Novi fosili ukazuju da je KNM-ER 1470 pripadao starijoj vrsti hominida nazvanih Homo rudolfensis, tj. jednoj potpuno odvojenoj vrsti, a ne, kako se doskora verovalo, da je podvrsta Homo habilisa.
Sve tri vrste - Homo erektus, Homo habilis i Homo rudolfensis, živeli su odvojeni jedni od drugih i imali različite prehrambene navike, navodi se u studiji.
Ovo otkriće je "značajno jer daje odgovor na ključno pitanje vezano za našu evolucijsku prošlost - koliko je raznolik bio naš rod na samom početku", kazao je Liki.
IZVOR |
PODELI
